Divjak, osim komplikacija oko uvođenja kurikularne reforme, s prvim danima jeseni čekaju i dva nova zadatka. Riječ je uvođenju programiranja te o pripremi terena za uvođenjem informatike u osnovne škole kao obveznog predmeta.

“U pripremi je izmjena zakonske infrastrukture koja nam je potrebna da možemo uvesti obavezan predmet informatiku. Plan je krenuti s petim osnovne, a nakon analize koja će pokazati koliko imamo nastavničkog kadra za taj predmet, vidjet ćemo postoji li mogućnost paralelnog uvođenja predmeta informatika u 5. i 6. razredima”, rekla je za Jutarnji list Lidija Kralj, ministričina novoimenovana pomoćnica za strategiju i i opće obrazovanje koja se dugi niz godina bavi međunarodnim projektima iz informatike i sigurnosti djece na internetu.

Zasad je plan da se novi kurikulum informatike primijeni od iduće školske godine, dok bi godinu poslije informatiku kao obavezan predmet imali i učenici 7. i 8. razreda.

Godinu dana trajat će i stručno usavršavanje, odnosno priprema učitelja, za što bi se mogla povući sredstva iz Europske unije.

 Neće biti novih zapošljavanja

“Računamo da svi žele tu promjenu o kojoj se priča 20 godina i da će s voljom prihvatiti dodatno usavršavanje. Niz država nas je pretekao, moramo proučiti njihova iskustva i vidjeti koji nam model najbolje odgovara”, rekla je Kralj.

Pomalo je nevjerojatno da se predmet informatika trenutno u hrvatskim školama provodi kao izborni predmet i to  prema zastarjelom nastavnom planu i programu iz 1994. godine (po kojemu se, primjerice, računalo sastoji od utora za disketu). Informatika je izborna od petog osnovne, u nekim školama tek od sedmog razreda.

Prema planu Ministarstva, izborna informatika postala bi obvezna sa 70 sati godišnje, odnosno učenici bi je na rasporedu imali dva sata tjedno, a Kralj naglašava kako je puno uspješnih primjera u svijetu gdje se sa zastarjelog nastavnog plana prešlo na novi i moderniji. Jedan od njih je Engleska koja je u samo  godinu dana zaustavila stari i uvela novi program informatike, piše Jutarnji.

“Njihovi učitelji pritom nisu uopće znali programiranje, a naši učitelji informatike znaju programirati jer je to redovno područje njihove edukacije. Naravno, treba ih dodatno educirati”, smatra Kralj, istaknuvši i da obvezni predmet ne bi trebao podrazumijevati nova zapošljavanja u školama.

Sredstva za usavršavanje učenika mogla bi se povući iz EU fondova

“Naše učenike i nastavnike treba motivirati i potaknuti da tehnologiju upotrijebe za učenje. Za učenike je važno da sustavno razvijaju algoritamsko razmišljanje i za nastavnike da integriraju tehnologije i programiranja u sve predmete. Na taj način će se dodatno razvijati kreativnost i inovativnost učenika. Ovaj projekt radimo u suradnji s CARNetom, a uključit ćemo i druge partnere tako da projekt bude inspirativan, izvediv i integrativan te da hvatamo korak s najboljim obrazovnim sustavima u svijetu”, otkrila je pak svoje ambiciozne planove ministrica Divjak.

‘Ovo je samo parcijalno rješenje’

S njome se ne slažu u potpunosti u Školskom sindikatu Preporod iz kojeg ističu problem opremljenosti škola i edukacije kadra, iako priznaju da se ne radi o nerješivim problemima.

Ipak, problem vide u nečemu drugom, a to je svojevrsno odustajanje od cjelovite kurikularne reforme i priklanjanje parcijalnim rješenjima.

 “Oko cjelovite kurikularne reforme očito nema dogovora i vrlo teško će ga biti postići. Ministrica pokušava na mala vrata progurati svojevrsnu selektivnu inačicu reforme. Dobra je procjena da se ide s informatikom jer je tu teren dobro pripremljen. Pritom bi ovim potezom na svoje došla brojna interesna skupina”, rekao je Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić.